Polarni vrtlog često se spominje kada prognoze najave prodor arktičkog zraka, naglo zahlađenje ili obilnije snježne padavine. Ipak, taj pojam ne označava jednu oluju koja se iznenada kreće prema Evropi. Riječ je o velikom sistemu hladnog zraka i snažnih vjetrova koji postoji iznad polarnih područja, prvenstveno tokom hladnijeg dijela godine.
Njegovo ponašanje može uticati na raspored zimskog vremena širom sjeverne hemisfere, ali oslabljeni polarni vrtlog ne znači automatski da će Bosnu i Hercegovinu zahvatiti ekstremna hladnoća. Ishod zavisi od položaja vazdušnih masa, kretanja mlazne struje i brojnih drugih procesa u atmosferi.
Šta je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je široko područje niskog pritiska i hladnog zraka koje kruži oko Sjevernog ili Južnog pola. Kada se govori o zimskom vremenu u Evropi, obično se misli na vrtlog iznad Arktika.
Atmosferski vjetrovi unutar njega uglavnom se kreću od zapada prema istoku. Vrtlog nije ograničen na jedan sloj atmosfere, ali je za sezonske prognoze posebno važan njegov stratosferski dio, koji se nalazi visoko iznad površine Zemlje. Postoji i niži, troposferski dio, neposrednije povezan s vremenskim prilikama koje svakodnevno osjećamo.
Tokom jeseni, zbog sve manjeg dotoka sunčeve energije, polarno područje se brzo hladi. Povećava se temperaturna razlika između Arktika i južnijih geografskih širina, pa vjetrovi oko pola jačaju. Vrtlog obično dostiže najveću snagu zimi, dok u proljeće slabi i postepeno se raspada.
Jak i stabilan vrtlog
Kada je polarni vrtlog snažan i pravilno oblikovan, najhladniji zrak uglavnom ostaje zatvoren bliže Arktiku. Mlazna struja, uska zona veoma brzih vjetrova u višim dijelovima troposfere, tada je često ujednačenija i usmjerena od zapada prema istoku.
Takav raspored može podržati blaže i vlažnije vrijeme u dijelovima Evrope, naročito kada preovladava dotok zraka s Atlantika. To ipak nije nepogrešivo pravilo. Lokalni razvoj vremena zavisi i od položaja ciklona, anticiklona, temperature mora, snježnog pokrivača i drugih činilaca.
Šta se događa kada polarni vrtlog oslabi?
Polarni vrtlog može postati izdužen, pomjeren sa središta pola ili podijeljen na dva manja dijela. Tada hladan arktički zrak lakše prodire prema umjerenim geografskim širinama.
Jedan od važnih uzroka takvog poremećaja može biti naglo stratosfersko zagrijavanje. Tokom ovog procesa temperatura u pojedinim dijelovima polarne stratosfere brzo raste, a uobičajeni zapadni vjetrovi znatno slabe ili mijenjaju smjer.
Naziv može zvučati kao da atmosfera pri tlu postaje toplija, ali neposredni proces odvija se visoko iznad površine. Njegov uticaj ponekad se postepeno prenosi prema nižim slojevima atmosfere. Posljedice na vrijeme zato se ne moraju pojaviti odmah, niti su jednake u svim područjima.
Poremećaj nije garancija hladnog vala
Oslabljeni vrtlog povećava mogućnost prodora hladnog zraka prema Evropi, Aziji ili Sjevernoj Americi, ali ne određuje unaprijed gdje će se taj prodor dogoditi. Hladna vazdušna masa može biti usmjerena prema jednom kontinentu, dok drugi istovremeno ima neuobičajeno blago vrijeme.
Za Bosnu i Hercegovinu važan je cjelokupan raspored pritiska nad sjevernim Atlantikom, Evropom i Sredozemljem. Da bi stigla izražena hladnoća, moraju se uspostaviti odgovarajuća strujanja sa sjevera ili sjeveroistoka. Za obilniji snijeg potrebna je i dovoljna količina vlage, pa veoma hladno vrijeme ne mora nužno biti i snježno.
Kako polarni vrtlog utiče na Bosnu i Hercegovinu?
Uticaj se obično ne vidi kao zasebna vremenska pojava, nego kroz promjenu šire atmosferske cirkulacije. Ako se nad sjevernim ili zapadnim dijelom Evrope razvije stabilno polje visokog pritiska, ono može preusmjeriti hladan kontinentalni zrak prema Balkanu.
Posljedice mogu uključivati pad temperature, jutarnji mraz, poledicu, jači vjetar i snijeg. Reljef Bosne i Hercegovine dodatno usložnjava situaciju. Hladan zrak može se zadržavati u kotlinama, dok planinska područja dobijaju više snijega. U Hercegovini vremenske prilike mogu biti bitno drugačije zbog blizine Jadranskog mora i uticaja mediteranskih sistema.
Zbog toga naslov o „dolasku polarnog vrtloga“ često previše pojednostavljuje prognozu. Sam vrtlog se obično ne spušta nad jednu državu. Preciznije je govoriti o prodoru hladnog zraka koji je povezan s promjenama polarne cirkulacije.
Može li se njegovo ponašanje pouzdano prognozirati?
Meteorolozi prate temperaturu i vjetrove u stratosferi, položaj mlazne struje, pritisak zraka i rezultate više prognostičkih modela. Veće promjene polarnog vrtloga ponekad se mogu prepoznati unaprijed, ali njihov tačan uticaj na određeni grad ili područje ostaje neizvjestan.
Dugoročne karte zato treba posmatrati kao prikaz vjerovatnoće, a ne kao konačnu prognozu. Za praktične odluke, poput pripreme za snijeg, putovanja ili zaštite instalacija od smrzavanja, korisnije su zvanične kratkoročne prognoze i meteorološka upozorenja.
Složen dio zimskog vremena
Polarni vrtlog važan je element atmosferskog sistema, ali nije jedini uzrok hladnih zima. Njegova snaga i položaj pomažu meteorolozima da razumiju moguće promjene cirkulacije, dok stvarno vrijeme u Bosni i Hercegovini zavisi od niza međusobno povezanih procesa.
Kada vrtlog oslabi, raste mogućnost da hladan zrak napusti polarno područje. Hoće li stići upravo do Balkana, koliko će trajati zahlađenje i da li će pasti snijeg, mogu pokazati tek detaljnije prognoze bliže samom događaju.